Zlato je mek, plemenit metal žute boje koji je za razliku od ostalih metala veoma otporan na hemijske uticaj(uglavnom na vazduh i vodu – laički rečeno, zlato ne rđa...) rastvara se samo u carskoj vodici (smeša koncentrovane azotne i hlorovodonične kiseline) i u rastvoru kalijuma. Odlikuje se visokim sjajem, toplotnom i električnom provodljivošću, rastegljivošću i formiranju. Kod prvog dodira sa zlatom ćete svakako primetiti da je zlatan predmet s obzirom na svoje razmere neobično težak. Karakteristična osobina zlata je naime velika gustina, 19 x veća od vode, 2,5 x veća od gvožđa ili bakra, skoro 2 puta veća od srebra ili olova.
Velika gustina zlata ima puno praktičnih posledica. Kod ispiranja naprimjer zlato opada na dno, dok će laki minerali otploviti i kod kružnog pokreta ispasti sa strane. Takođe ćemo lako saznati prevaru ako nepošten trgovac pokuša da nam podmetne pozlaćenu kovanicu od običnog metala. Poznajemo naime njen obim (iz kataloga ili sa korišćenjem Arhimedovog zakona), lako ćemo izračunati njen obim i uporedićemo ga sa realnošću. Postoji samo nekoliko metala težih od zlata, koji bi mogli da se pomešaju sa bakrom da bi odgovarali težini zlata, ali su svi skuplji od zlata. I poslednji primer – velika gustina zlata će omogućiti složiti ogromne vrednosti u mali obim.
Osnovne fizičke i hemijske osobine zlata:
* Hemijska oznaka: Au (Aurum)
* Atomski broj: 79
* Atomska masa: 196,96655
* Gustina: 19 290 kg/m3
* Temperatura topljenja: 1 064 °C
* Temperatura ključanja: 2 856 °C
Коментари
Постави коментар