Пређи на главни садржај

Investicioni bulioni


Kupovinom i prodajom plemenitih metala ne bave se samo nadprosječno bogati ljudi. Tržište zlatom i srebrom sasvim je dostupno, a u mnogim aspektima i prilagođeno malim ulagačima, koji u džepu nemaju više od nekoliko stotina evra ili dolara.
Najjednostavniji, najpovoljniji i najsigurniji način ulaganja jest ulaganje u ono što popularno naziva investicionim zlatnicima i srebrnjacima (gold and silver bullions). To su standardizovani, prepoznatljivi proizvodi poznatih svjetskih kovnica, čija je jedina svrha čuvanje vrijednosti kapitala maloga čovjeka.
Njih ne treba miješati sa zlatnicima i srebrnjacima s različitim motivima se u različitim zemljama, proizvode u ograničenim serijama i koji tokom vremena steknu dodatnu numizmatičku vrijednost, te koji već i prilikom prvog pojavljivanja na tržištu u pravilu imaju višu cijenu od osnovne tržišne cijene plemenitog metala od koga su izrađeni.
Za razliku od numizmatičkih zlatnika i srebrnjaka, investicioni zlatnici i srebrnjaci su prepoznatljivi po tome što se proizvode masovno, u pravilu imaju uvijek isti, nepromijenjeni dizajn, te su zbog toga jasni i razumljivi i laicima. U svijetu ne postoji mnogo takvih proizvoda. Među pedesetak investicijskih izdanja najpoznatiji su Australski kengur, Austrijski Philharmoniker, Kanadski javorov list, Kineska panda, Meksički Libertad, Južnoafrički Krugerrand, te Sjevernoamerički orao i Sjevernoamerički bizon.
Zahvaljujući masovnoj proizvodnji, investicioni zlatnici i srebrnjaci u pravilu nemaju numizmatičku vrijednost, nego im je cijena definisana isključivo cijenom zlata i srebra s obzirom na težinu od koje su izrađeni. Jedini razlog zbog čega su izrađeni u obliku zlatnika ili srebrnjaka jeste da steknu prepoznatljivost kojom se garantuje da je zaista riječ o plemenitom metalu standardne težine i čistoće.
Zlatnici i srebrnjaci s numizmatičkom vrijednošću takođe su vrijedno sredstvo ulaganja. Ipak, bavljenje njima trebalo bi prepustiti stručnjacima i zaljubljenicima, na sličan način kao što stručnjaci i zaljubljenici u umjetnine ili rijetke poštanske marke proučavaju, kupuju i prodaju predmete svojega interesa.
U narednim postovima prikazaćemo najpoznatije svjetske bulione.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Kako se mjeri zlato

Zlato sa meri jedinicama SI, u slučaju vrednosti na grame i kilograme. Osim toga se može koristiti i tradicionalna jedinica vrednosti zlata fina unca, koja je dobila ime prema jedinici mase koja se koristila u srednjem veku na pijacama u francuskom Trojsu. 1 fina unca = 31,1034768 grama  (fina unca) 32,15 finih unci = 1 kilogram Na indijskom podkontinentu i u Persijskom zalivu se kao osnovna jedinica za merenje težine koristi 10 Tolasa (Ten Tolas = 3,75 finih unci), Na Tajlandu Baht (0,47 finih unci), u Hong Kongu Tael (1,2 fine unce) itd. Osim težine kod zlata, zapravo kod zlatnih izlivaka se meri i čistoća. I u ovom slučaju koristi se savremena metoda, odnos u hiljaditim delovima (izlivak čistoće 999/1000 ili skraćeno 999 ima u sebi 999 delova čistog zlata i 1 deo primesa), tradicionalne jedinice karata. 1 karat znači 1/24 zlata u leguri, 12 karatna legura će sadržati čak 50% zlata a 24 karatno zlato je čisto zlato. Za poređenje navodimo jednostavnu tabelu: ...

Zlato kroz istoriju

Zlato pripada najstarijoj vrsti metala, koje su ljudi preradili. Zato što se u prirodi pojavljuje skoro isključivo u obliku čistog metala (ne kao jedinjenje), njegova obrada nije zahtevala prethodno savladavanje tehnologije topljenja rude. U 5 veku p.n.e. se pojavila se obrada zlata i ostalih metala uz pomoć metalurgije. Najstariji dokazi o korišćenju zlata potiču sa teritorije  Azije iz perioda od oko 6000. godine p.n.e. Iz Evrope potiču prva nalazišta obrađenog zlata iz 5 veka p.n.e. u bugarskoj Varni. U bilo kom obliku su zlato obrađivali u skoro svakoj naprednoj kulturi ljudske istorije. Zlatno blago egipatskih faraona potiču pre svega iz rudnika Sinaj i u Nubiji. Konkretno u Egiptu se zlato nalazilo u egipatskim mestima Abydos, ova težišta su bila relativno brzo iscrpljena. Zlato su dovozili morskom ekspedicijom iz zemlje Punt (današnja istočna afrička obala), koje su se održavale za vladavine kraljice Hatšepsut (nakon 1500. godine p. n. e.). Faraon je bio sahranj...