Investiciona Numizmatika

Kupovati zlato i srebro kako bi se očuvala vrijednost vlastite ušteđevine nije nimalo neobično u savremenome svijetu. Dugoročno gledajući, plemeniti su se metali, a posebno zlato, dokazali kao veoma stabilni i pouzdani čuvari imovine od  udara inflacije, kojima je papirni novac posebno izložen. Kupovna moć zlata i srebra u zadnjih dvjesta godina se nije bitnije promijenila. Ljudi su doduše pomalo zaboravili na plemenite metale kao sredstvo plaćanja, ali oni se sve više opet vraćaju u modu. Zaštita od neminovne inflacije Jednom uncom čistoga zlata prije dva vijeka moglo se kupiti robe gotovo potpuno iste vrijednosti kao i danas. Suprotno tome, vrijednost papirnog novca višestruko se smanjila, a u mnogim je zemljama domaća valuta zbog potpunog obezvrjeđivanja morala biti zamijenjena novom. I mi smo imali bolno iskustvo kada smo u različitim zemljama u kojima smo živjeli svakih desetak godina bili prisiljeni prihvaćati drugu standardnu pa

Zlato je na svoj način finansijsko osiguranje. Kao što je istorija mnogo puta pokazala, zlato je najbolja zaštita pred finansijskom katastrofom. U slučaju velike inflacije, ili teške deflacije ili čak pri raspadu finansijskog tržišta, zlato nam pruža bezbednost i sigurnost. Kao što su pokazala mnogobrojna opadanja valutnog sistema, oni koji su u svom vlasništvu imali zlato, nisu ostali bez sredstva. Ka zlatu se ljudi okreću tradicionalno i instiktivno. Osnovni razlozi zašto investirati u zlato: Sigurnost Zlato se smatra kao plemenit metal. Milenijumi nam pokazuju, da je zlato postalo jedan od najpouzdanijih sredstva za ulaganje vrijednosti. Nezavisnost Zlato je nezavisno od vlade, valute, produktivnosti i ostalih lokalnih ekonomskih i političkih faktora – na njegova svijetsku cijenu ne mogu da utiču. Rezerva Vlada i centralne banke vjeruju zlatu kao svojoj finansijskoj rezervi, koja treba da nam služi kao sidro u slučaju krize i

Zlato sa meri jedinicama SI, u slučaju vrednosti na grame i kilograme. Osim toga se može koristiti i tradicionalna jedinica vrednosti zlata fina unca, koja je dobila ime prema jedinici mase koja se koristila u srednjem veku na pijacama u francuskom Trojsu. 1 fina unca = 31,1034768 grama  (fina unca) 32,15 finih unci = 1 kilogram Na indijskom podkontinentu i u Persijskom zalivu se kao osnovna jedinica za merenje težine koristi 10 Tolasa (Ten Tolas = 3,75 finih unci), Na Tajlandu Baht (0,47 finih unci), u Hong Kongu Tael (1,2 fine unce) itd. Osim težine kod zlata, zapravo kod zlatnih izlivaka se meri i čistoća. I u ovom slučaju koristi se savremena metoda, odnos u hiljaditim delovima (izlivak čistoće 999/1000 ili skraćeno 999 ima u sebi 999 delova čistog zlata i 1 deo primesa), tradicionalne jedinice karata. 1 karat znači 1/24 zlata u leguri, 12 karatna legura će sadržati čak 50% zlata a 24 karatno zlato je čisto zlato. Za poređenje navodimo jednostavnu tabelu: v

Zlato pripada najstarijoj vrsti metala, koje su ljudi preradili. Zato što se u prirodi pojavljuje skoro isključivo u obliku čistog metala (ne kao jedinjenje), njegova obrada nije zahtevala prethodno savladavanje tehnologije topljenja rude. U 5 veku p.n.e. se pojavila se obrada zlata i ostalih metala uz pomoć metalurgije. Najstariji dokazi o korišćenju zlata potiču sa teritorije  Azije iz perioda od oko 6000. godine p.n.e. Iz Evrope potiču prva nalazišta obrađenog zlata iz 5 veka p.n.e. u bugarskoj Varni. U bilo kom obliku su zlato obrađivali u skoro svakoj naprednoj kulturi ljudske istorije. Zlatno blago egipatskih faraona potiču pre svega iz rudnika Sinaj i u Nubiji. Konkretno u Egiptu se zlato nalazilo u egipatskim mestima Abydos, ova težišta su bila relativno brzo iscrpljena. Zlato su dovozili morskom ekspedicijom iz zemlje Punt (današnja istočna afrička obala), koje su se održavale za vladavine kraljice Hatšepsut (nakon 1500. godine p. n. e.). Faraon je bio sahranjen d

Zlato je mek, plemenit metal žute boje koji je za razliku od ostalih metala veoma otporan na hemijske uticaj(uglavnom na vazduh i vodu – laički rečeno, zlato ne rđa...) rastvara se samo u carskoj vodici (smeša koncentrovane azotne i hlorovodonične kiseline) i u rastvoru kalijuma. Odlikuje se visokim sjajem, toplotnom i električnom provodljivošću, rastegljivošću i formiranju. Kod prvog dodira sa zlatom ćete svakako primetiti da je zlatan predmet s obzirom na svoje razmere neobično težak. Karakteristična osobina zlata je naime velika gustina, 19 x veća od vode, 2,5 x veća od gvožđa ili bakra, skoro 2 puta veća od srebra ili olova. Velika gustina zlata ima puno praktičnih posledica. Kod ispiranja naprimjer zlato opada na dno, dok će laki minerali otploviti i kod kružnog pokreta ispasti sa strane. Takođe ćemo lako saznati prevaru ako nepošten trgovac pokuša da nam podmetne pozlaćenu kovanicu od običnog metala. Poznajemo naime njen obim (iz kataloga ili sa korišćenjem Arhimedovog z

Kupovinom i prodajom plemenitih metala ne bave se samo nadprosječno bogati ljudi. Tržište zlatom i srebrom sasvim je dostupno, a u mnogim aspektima i prilagođeno malim ulagačima, koji u džepu nemaju više od nekoliko stotina evra ili dolara. Najjednostavniji, najpovoljniji i najsigurniji način ulaganja jest ulaganje u ono što popularno naziva investicionim zlatnicima i srebrnjacima (gold and silver bullions). To su standardizovani, prepoznatljivi proizvodi poznatih svjetskih kovnica, čija je jedina svrha čuvanje vrijednosti kapitala maloga čovjeka. Njih ne treba miješati sa zlatnicima i srebrnjacima s različitim motivima se u različitim zemljama, proizvode u ograničenim serijama i koji tokom vremena steknu dodatnu numizmatičku vrijednost, te koji već i prilikom prvog pojavljivanja na tržištu u pravilu imaju višu cijenu od osnovne tržišne cijene plemenitog metala od koga su izrađeni. Za razliku od numizmatičkih zlatnika i srebrnjaka, inves