Пређи на главни садржај

Investicioni bulioni


Kupovinom i prodajom plemenitih metala ne bave se samo nadprosječno bogati ljudi. Tržište zlatom i srebrom sasvim je dostupno, a u mnogim aspektima i prilagođeno malim ulagačima, koji u džepu nemaju više od nekoliko stotina evra ili dolara.
Najjednostavniji, najpovoljniji i najsigurniji način ulaganja jest ulaganje u ono što popularno naziva investicionim zlatnicima i srebrnjacima (gold and silver bullions). To su standardizovani, prepoznatljivi proizvodi poznatih svjetskih kovnica, čija je jedina svrha čuvanje vrijednosti kapitala maloga čovjeka.
Njih ne treba miješati sa zlatnicima i srebrnjacima s različitim motivima se u različitim zemljama, proizvode u ograničenim serijama i koji tokom vremena steknu dodatnu numizmatičku vrijednost, te koji već i prilikom prvog pojavljivanja na tržištu u pravilu imaju višu cijenu od osnovne tržišne cijene plemenitog metala od koga su izrađeni.
Za razliku od numizmatičkih zlatnika i srebrnjaka, investicioni zlatnici i srebrnjaci su prepoznatljivi po tome što se proizvode masovno, u pravilu imaju uvijek isti, nepromijenjeni dizajn, te su zbog toga jasni i razumljivi i laicima. U svijetu ne postoji mnogo takvih proizvoda. Među pedesetak investicijskih izdanja najpoznatiji su Australski kengur, Austrijski Philharmoniker, Kanadski javorov list, Kineska panda, Meksički Libertad, Južnoafrički Krugerrand, te Sjevernoamerički orao i Sjevernoamerički bizon.
Zahvaljujući masovnoj proizvodnji, investicioni zlatnici i srebrnjaci u pravilu nemaju numizmatičku vrijednost, nego im je cijena definisana isključivo cijenom zlata i srebra s obzirom na težinu od koje su izrađeni. Jedini razlog zbog čega su izrađeni u obliku zlatnika ili srebrnjaka jeste da steknu prepoznatljivost kojom se garantuje da je zaista riječ o plemenitom metalu standardne težine i čistoće.
Zlatnici i srebrnjaci s numizmatičkom vrijednošću takođe su vrijedno sredstvo ulaganja. Ipak, bavljenje njima trebalo bi prepustiti stručnjacima i zaljubljenicima, na sličan način kao što stručnjaci i zaljubljenici u umjetnine ili rijetke poštanske marke proučavaju, kupuju i prodaju predmete svojega interesa.
U narednim postovima prikazaćemo najpoznatije svjetske bulione.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Zašto kupovati plemenite metale

Kupovati zlato i srebro kako bi se očuvala vrijednost vlastite ušteđevine nije nimalo neobično u savremenome svijetu. Dugoročno gledajući, plemeniti su se metali, a posebno zlato, dokazali kao veoma stabilni i pouzdani čuvari imovine od  udara inflacije, kojima je papirni novac posebno izložen. Kupovna moć zlata i srebra u zadnjih dvjesta godina se nije bitnije promijenila. Ljudi su doduše pomalo zaboravili na plemenite metale kao sredstvo plaćanja, ali oni se sve više opet vraćaju u modu. Zaštita od neminovne inflacije Jednom uncom čistoga zlata prije dva vijeka moglo se kupiti robe gotovo potpuno iste vrijednosti kao i danas. Suprotno tome, vrijednost papirnog novca višestruko se smanjila, a u mnogim je zemljama domaća valuta zbog potpunog obezvrjeđivanja morala biti zamijenjena novom. I mi smo imali bolno iskustvo kada smo u različitim zemljama u kojima smo živjeli svakih desetak godina bili prisiljeni prihvaćati drugu standardnu pa

Zlato kroz istoriju

Zlato pripada najstarijoj vrsti metala, koje su ljudi preradili. Zato što se u prirodi pojavljuje skoro isključivo u obliku čistog metala (ne kao jedinjenje), njegova obrada nije zahtevala prethodno savladavanje tehnologije topljenja rude. U 5 veku p.n.e. se pojavila se obrada zlata i ostalih metala uz pomoć metalurgije. Najstariji dokazi o korišćenju zlata potiču sa teritorije  Azije iz perioda od oko 6000. godine p.n.e. Iz Evrope potiču prva nalazišta obrađenog zlata iz 5 veka p.n.e. u bugarskoj Varni. U bilo kom obliku su zlato obrađivali u skoro svakoj naprednoj kulturi ljudske istorije. Zlatno blago egipatskih faraona potiču pre svega iz rudnika Sinaj i u Nubiji. Konkretno u Egiptu se zlato nalazilo u egipatskim mestima Abydos, ova težišta su bila relativno brzo iscrpljena. Zlato su dovozili morskom ekspedicijom iz zemlje Punt (današnja istočna afrička obala), koje su se održavale za vladavine kraljice Hatšepsut (nakon 1500. godine p. n. e.). Faraon je bio sahranjen d